Facebook Pixel Code

Najčešće postavljana pitanja

Kako da izbegnem prevarne ponude za posao?

1

Uvek vodi računa o tome gde si pronašao/la oglas za posao odnosno od koga si dobio/la poslovnu ponudu, kao i šta oglas sadrži od podataka.

2

Poslovne ponude koje su potpisane samo mobilnim brojevima telefona i mejl adresama, nemojte uzimati u razmatranje. Ozbiljne firme ne upućuju mejlove i ponude sa javnih domena kao što su Gmail, Outlook, Hotmail, Yahoo i sl. Ozbiljne firme obično imaju svoj vlastiti domen. Ovo može da vam bude prvi znak da sa ponudom nešto nije u redu. Naravno, ni to što firma ima svoj domen ne znači da se ne radi o prevari, tako da obratite pažnju i na stvari kao što je broj telefona. Firme koje imaju svoje sedište, obično imaju i fiksni telefon, a ne samo mobilni.

3

Kada se radi o stranim brojevima telefona, možeš na Guglu ili nekom drugom pretraživaču ukucati broj telefona ili mejla koji stoji u ponudi. Ponekad se desi da se isti broj telefona ili mejla koristi za oglašavanje različitih ponuda i oglasa, koje nisu međusobno povezane, što može da bude znak da se radi o prevari.

4
Putem sajtova 419scam.org ili scamnumbers.info može se proveriti da li je neki od naznačenih telefonskih brojeva ranije korišćen za prevare.
5

Takođe, može se pretražiti ime osobe sa kojom si komunicarao/la, jer se ponekad podaci o osobama pod tim imenom već nalaze na sajtovima gde je moguća prijava spamova i mejlova koji se šalju u cilju novčanih prevara i sl. S druge strane, vrlo često se na LinkedInu mogu pronaći relevantni podaci osobe, koja zaista i radi u firmi koja je oglasila ponudu za posao.

6
Domen nekog sajta i informacije u vezi sa IP korisnikom možete proveriti na https://who.is ili https://whois.net .
7

Pored toga, sve podatke firme sa zvanične prezentacije uporedi sa kontaktima koje si dobio/la. Nekada firma zaista postoji, a neko fizičko lice zloupotrebljava njihove podatke, a sa kandidatima komunicira sa brojeva telefona, mejla ili Skajp adresa koje nisu naznačene na zvaničnim veb-prezentacijama. Ponekad se autori lažnih firmi zaista potrude da sve izgleda prilično uverljivo, ali ih neki detalji mogu odati. Npr. oni često koriste slike koje su pronašli na internetu, bilo za svoj profil na Skajpu, bilo za svoju prezentaciju putem veb-sajta ili Fejsbuka.

8

Kada pretražuješ pomoću slike među rezultatima možeš naći sajtove koji obuhvataju tu sliku, te možeš videti da li je ista eventualno preuzeta iz nekog drugog izvora ili sa sajtova koji su svojevrsna berza fotografija i ilustracija koje se besplatno koriste ili kupuju za različite svrhe.

9
Pretragu slika možeš izvršiti na više načina, a mi predlažemo da se detaljnjije informišeš o tome putem linka.
10

Izbegavaj oglase za posao u inostranstvu u kojima se hitno traže radnici, jer je najčešće reč o prevarama ili ponudama nelegalnih poslova, tj. ‘’rada na crno’’.

11

Ako ponuda ne zahteva nikakvu posebnu stručnu spremu, iskustvo, niti poznavanje jezika, a nudi se veoma visoka zarada, budite posebno oprezni jer se obično radi o prevari ili nekom pokušaju zloupotrebe ili eksploatacije. Imajte u vidu i da kada se radi o legalnom zapošljavanju u inostranstvu, najčešće poslodavac mora prethodno da dokaže da u toj zemlji ne može da nađe osobu adekvatne stručne spreme pre nego što je u mogućnosti da zaposli osobu iz druge zemlje. Ukoliko pristanete na rad na crno, morate da budete svesni rizika koji prihvatate. To najčešće znači da ćete u slučaju da naiđe inspekcija i Vi odgovarati za to što niste prijavljeni. Zatim, najčešće ćete biti u obavezi da napustite zemlju, a veoma verovatno ćete dobiti i zabranu ulaska u zemlje Evropske unije na određeni vremenski period. Osim toga, veoma je verovatno da ćete morati da platite i određenu novčanu kaznu, koja nije mala. Takođe, u slučaju da poslodavac ne poštuje usmeni „dogovor“ koji ste sklopili pre odlaska, nećete imati mogućnost ulaganja žalbe nadležnim organima.

12

Ukoliko u kontaktu sa nadležnom osobom ne možete doći do osnovnih podataka o ponudi i nije u potpunosti jasno šta bi trebalo da radite, takođe odustanite. Često se iza ovakvih ponuda kriju fizička lica ili grupe, ‘’posrednici’’ čiji je krajnji cilj novčana prevara ili neki drugi vid zloupotrebe ili eksploatacije građana.

13
Ukoliko je oglas za posao postavila firma sa sedištem u Srbiji, njene podatke možete pretražiti na sajtu Agencije za privredne registre.
14

Informacije o firmi/poslodavcu možete pretražiti i na njihovoj veb, kao i Fejsbuk strani.

OBRATI PAŽNJU

Informisanost je najbolja prevencija, zato budi obavešten/a! Neobaveštene osobe su najugroženije!

  1. Informiši se u ambasadi zemlje u koju planiraš da ideš o procedurama i dokumentima potrebnim za boravak/rad u toj zemlji, kao i o eventualnom viznom režimu koji važi za građane Srbije.
  2. Učestvuj u pripremi svih dokumenata koja su ti potrebna za putovanje.
  3. Proveri da li je agencija preko koje tražiš posao u inostranstvu legalna, tj. da li ima licencu za posredovanje u zapošljavanju.
  4. Ne prihvataj usmene dogovore, a potpiši samo ugovor koji je na maternjem jeziku ili jeziku koji dobro razumeš i koji je proveren od strane advokata. Ukoliko je u pitanju višejezični ugovor, obrati pažnju da li se verzije na različitim jezicima u potpunosti poklapaju.
  5. Pribavi kontakte naše ambasade ili konzulata, kao i nevladinih organizacija u zemlji u koju putujete, kako bi u slučaju potrebe mogao/la da im se obratiš za pomoć.
  6. Kontaktiraj direktno budućeg poslodavca pre nego što kreneš na put i raspitaj se detaljno o svim informacijama koje si o poslodavcu pronašao/la na internet prezentaciji, dobio/la od posrednika ili iz nekog drugog izvora.

Ko po zakonu ima pravo da posreduje u zapošljavanju?

Nacionalna služba za zapošljavanje (NSZ) i Agencije za posredovanje u zapošljavanju. 

Gde se može naćI spisak svih agencija koje posreduju u zapošljavanju?

Možeš ga naći na sajtu Ministarstva za rad, kao i na sajtu NSZ.

Da li sam u potpunosti zastićen/a ukoliko posao pronađem preko NSZ-a ili agencije za posredovanje?

Ponude poslodavaca pretražuj putem sajta/oglasa Nacionalne službe za zapošljavanje ili agencija za posredovanje u zapošljavanju u zemlji i inostranstvu, kao i putem specijalizovanih portala za pronalaženje zaposlenja. Naravno, ni ovo nije garancija legalnosti neke ponude, ali svakako predstavlja sigurniji način zapošljavanja nego ponude postavljene na različitim otvorenim portalima ili oglasima gde ne postoji nikakva prethodna provera firme/agencije.

Posedovanje licence nije samo po sebi garancija pouzdanosti poslovne ponude, ali je svakako jedan od preduslova koji agencija treba da ispunjava.

Ukoliko firma odnosno privredno društvo ne poseduje dozvolu, tj. saglasnost Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja za obavljanje delatnosti posredovanja u zapošljavanju, u tom slučaju se delatnost zapošljavanja i posredovanja u zapošljavanju u inostranstvu vrši suprotno Zakonu o privrednim društvima. Isto tako oglašavanje delatnosti posredovanja vrši se suprotno Zakonu o oglašavanju.

Da li bi za usluge posredovanja u zapošljavanju trebalo da platim agenciji?

Kao što Nacionalna služba za zapošljavanje ne naplaćuje svoje usluge, tako ni agencija za zapošljavanje ne bi trebalo da naplaćuju svoje. Kandidati za posao ne bi trebalo da snose bilo kakve troškove zaposlenja. Predstavnicima firmi ili posrednicima za posao nemojte davati novac ili uplaćivati preko žiro računa.

Šta sadrži ugovor o radu?

Jedino relevantno sredstvo provere korektnosti određene ponude jeste ugovor sa poslodavcem, jer se njime regulišu obaveze i odgovornosti poslodavca i zaposlenog. S tim u vezi, unapred bi trebalo zatražiti primerak i pojašnjenje ugovora o radu i ne potpisivati ništa ukoliko u potpunosti nije jasno. Ugovor o radu trebalo bi da sadrži podatke poslodavca, kao i radnika, poziciju odnosno oblast rada, detalje u vezi sa platom odnosno novčanom naknadom, radne sate, mesto zaposlenja, prekovremeni rad, socijalno osiguranje i druge beneficije, uslove za ulazak, boravak i rad u inostranstvu.

Da li je potrebno da imam radnu dozvolu?

Zapošljavanje u inostranstvu je proces koji najčešće podrazumeva regulisanje dokumentacije pre odlaska u inostranstvo. Državljani naše zemlje koji žele da rade u inostranstvu mogu ući i raditi samo ukoliko im je obezbeđena radna dozvola. Važno je da budeš upućen/a u tačnu proceduru dobijanja neohodnih dozvola i uključen/a u sve postupke za pribavljanje istih. Sam/a podnosiš zahtev  za dobijanje vize, niko to ne može da uradi u tvoje ime. Takođe, ne postoji grupna radna viza.

Korisne mogu da budu informacije na sajtu  ambasade zemlje destinacije.

Takođe, na linku Ministarstva spoljnih poslova možeš se informisati o potrebnoj dokumentaciji za dobijanje vize.

Obećanja da se može raditi bez vize, kao i da se viza izdaje za par dana – nisu istinita. Ukoliko bi radio/la bez neophodnih dozvola, mogao/la bi biti deportovan/a u slučaju da dođeš u kontakt sa migracionim službama.

Koja su osnovna prava radnika?

Ova prava proističu iz zakona i odnose se na odgovarajuću zaradu, bezbednost i zdravlje na radu, zdravstvenu zaštitu, zaštitu od diskriminacije. 

Šta da uradim ako se moja prava krše?

Ako smatraš da su tvoja prava ugrožena ili se grubo krše, možeš pozvati: Inspektorat za rad putem broja telefona  011/303-86-77 ili ASTRU na 011/785-0000 ili 0800 101-201 ili druge organizacije navedene na linku KORISNI KONTAKTI.
Scroll to Top