Rumuni, Bugari, Mađari su u Europi najbrojnije žrtve trgovine ljudima. Pri tome su žene prvenstveno žrtve seksualne eksploatacije, a često su razlog trgovine ljudima i ilegalna usvajanja dece kao i prisilni brakovi.
„Trgovina ljudima je oblik modernog ropstva“, ova definicija Europske unije za većinu Evropljanja nije nikakvo iznenađenje. No, ono što je iznenađujuće je činjenica da najveći broj žrtava trgovine ljudima unutar Evropske unije su sami građani ovih zemalja. „Često mislimo kako su žrtve osobe koje dolaze iz nekih trećih zemalja, no to nije tako. Većina su državljani neke od zemalja EU-a. Njima se trguje kao s robom a počinitelji su članovi kriminalnih mreža. No, klijenti koji takoreći koriste „njihove usluge“ su opet državljani neke EU zemlje“, izjavila je Myria Vassiliadou, koordinatorka za suzbijanje trgovine ljudima pri Evropskoj komisiji.
Naime, prema izveštaju Eurostat-a, čak 61 posto identifikovanih žrtava trgovine ljudima su tokom 2013. godine činili sami građani EU-a. Slično je i ako se pogledaju statistike europske policije Europola. Između 2009. i 2013. godine najčešće žrtve su državljani neke od zemalja Evropske unije: 40 posto iz Rumunije, 18 posto Mađarske i 11 posto Bugarske.
Žene žrtve seksualne eksploatacije
Najveći postotak među žrtvama trgovine ljudima čine žene i devojčice. Prema podacima Eurostat-a, u razdoblju između 2008. i 2010. čak 62 posto žena je u svrhe eksploatacije bila izložena seksualnoj zloupotrebi i nasilju.
Treba naglasiti da kada se govori o identifikaciji ovih žrtva i pomoći osim samih vlasti i policije, veliku ulogu igraju i razne nevladine organizacije. „Upravo su nevladine organizacije bile te koje su ovaj problem prije desetak godina postavile i na političku agendu“, kaže Naile Tanis, jedna od voditeljica organizacije KOK – Koordinacije za borbu protiv trgovine ženama.
Moderno ropstvo u EU
Što se tiče izvješća i statistika Europola i Europske komisije, Tanis potvrđuje te navode i brojke. Prema njezinim riječima, najveći broj klijentica KOK-a su žene, državljanke EU-a. Većina dolazi iz Bugarske, Rumunjske, Poljske i Mađarske, iako, kako kaže, među žrtvama ima i velik broj žena iz Nigerije. „Međutim, i Njemice su često žrtve trgovine ljudima unutar Njemačke“, kaže ona.
Nakon seksualnog iskorištavanja, kao motivi krimalne trgovine ljudima stoje prisilni rad, ilegalno oduzimanje, odnosno, vađenje organa, ilegalna usvajanja djece i prisilno sklapanje brakova.
Pravna obaveza
Iako je broj identifikovanih žrtava, znači službeni broj žrtava u posljednjim godinama povećan, EU ipak polazi od toga kako je stvarna brojka daleko veća. „Mora se učiniti još mnogo više toga kako bi se rešio ovaj problem“, kaže Vassiliadou. Ona upućuje na pravne smernice EU-a iz godine 2011. vezane za borbu protiv trgovine ljudima. Prema njima bi počinitelji trebali biti još efikasnije gonjeni a žrtve bolje zaštićene. Zemlje članice EU imaju još dve godine da svoje zakone prilagode smernicama iz Brisela. Naime, do aprila 2013. je to učinilo svega 20 zemalja EU-a.
Vassiliadou zbog toga iznosi svoju sumnju i bojazan kako bi sledeći izveštaj Eurostata mogao biti još negativniji. Aktualna ekonomska kriza čini ljude još ranjivijima i siromašnijima što ih pak čini lakšim žrtvama mreža kriminalnih usluga. „Za mene inače ne igra niti najmanju ulogu činjenica jesu li žrtve građani EU-a ili ne. Žrtve su žrtve. A naš zadatak je da preduzememo korake kako bismo to suzbili“, zaključuje ona.
Izvor: http://www.dw.de/%C5%BErtve-trgovine-ljudima-u-eu-su-sami-njezini-gra%C4%91ani/a-17403871?maca=bos-TB_bs_sarajevox-4187-html-cb