Facebook Pixel Code

REGIONALNA KONFERENCIJA „ZAŠTITA ŽRTAVA TRGOVINE LJUDIMA – PRISTUP ZASNOVAN NA PRAVIMA ŽRTAVA U PRAKSI“, 1. I 2. JUN 2016. GODINE

Regionalna konferencija „Zaštita žrtava trgovine ljudima – pristup zasnovan na pravima žrtava u praksi“

Regionalna konferencija „Zaštita žrtava trgovine ljudima – pristup zasnovan na pravima žrtava u praksi“, koju je organizovala ASTRA, u partnerstvu sa organizacijama Međunarodni forum solidarnosti EMMAUS iz Bosne i Hercegovine, Centar za ženska prava iz Crne Gore, Otvorena porta – La Strada iz Makedonije i La strada international iz Holandije, održana je 1. i 2. juna 2016. godine u Beogradu. Konferencija je organizovana u sklopu druge faze projekta  „Balkans ACT (Against Crime of Trafficking) Now!“ koji je realizovan u prethodne četiri godine uz podršku Evropske unije (IPA CSF).

U okviru tri sesije, panelistkinje i panelisti su diskutovali o različitim aspektima zaštite žrtava i njihovom pristupu pravdi. Na samom početku istaknuto je da smo, i pored izgrađenog sistema, indikatora, matrica, svedoci znatno manjeg broja identifikovanih žrtava u celom regionu, čestog kršenja perioda refleksije, neadekvatnog smeštaja, nepostojanja programa reintegracije za žrtve trgovine ljudima. Naglašeno je da organizacije civilnog društva nisu u dovoljnoj meri uključene u proces identifikacije žrtava trgovine ljudima, a čak i kada jesu, nisu prisutne od samih početaka procesa. Postoji veliki broj socijalnih usluga za žrtve trgovine ljudima, ali im nisu dostupne.

U okviru prve sesije, koju je moderirala Suzanne Hoff (La Strada international), pravni stručnjaci iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, ukazali su na glavne karakteristike položaja žrtava trgovine ljudima u sudskom, pre svega krivičnom postupku na osnovu rezultata praćenja suđenja i analize presuda za krivično delo trgovine ljudima i srodna krivična dela.

I dalje je teško procesuirati krivično delo trgovine ljudima jer je teško dokazivo. Mali broj postupaka – ako ih uopšte ima – se odnosi na slučajeve radne eksploatacije. Kvalitet krivičnog gonjenja je problematičan, pa je i kaznena politika prema počiniocima ovog dela blaga. Često se dešava da se krivično delo trgovine ljudima prekvalifikuje u druga krivična dela za koja je zaprećena niža kazna, kao što je posredovanje u prostituciji ili nedozvoljeni brak sa maloletnim osobama. U svim državama se žrtve suočavaju sa sekundarnom viktimizacijom tokom sudskog postupka, a njihov iskaz je i dalje ključni dokaz u postupku. Kako bi se unapredio položaj i zaštita žrtava, neophodno je da se zakoni doslednije sprovode u praksi, jer iskustva i analize pokazuju da određene loše prakse najčešće nisu posledica loših ili nepostojećih zakonskih rešenja, već njihovog neprimenjivanja.

Akcenat druge sesije, koju je moderirala Helga Konrad, je bio na pristupu kompenzaciji za žrtve trgovine ljudima. Zaključeno je da, iako zakon u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Makedoniji daje mogućnost da se o kompenzaciji odlučuje u okviru krivičnog postupka, to se retko događa u praksi. Osim činjenice da krivični sudovi ne žele da odlučuju o imovinskopravnom zahtevu žrtve, kao glavne prepreke za ostvarivanje ovog prava navodi se i to da je parnični postupak na koji se žrtve najčešće upućuju predugo traje, preskup je, a žrtve trgovine ljudima nemaju pravo na besplatnu pravnu pomoć ili neke druge olakšice. Osim toga, i same žrtve nisu informisane da imaju pravo da traže kompenzaciju, a postavlja se pitanje i koja instanca je zadužena da o ovom pravu i postupku za njegovo ostvarivanje obavesti žrtvu. Zatim, tu je pitanje izvršenja eventualne pozitivne presude, jer u praksi dosuđenja kompenzacija ne garantuje da će je žrtva stvarno i dobiti. U tom smislu, neophodno je obučiti sudije i tužioce da primenjuju sve postojeće zakonske mogućnosti koje će olakšati žrtvama da dođu do kompenzacije bez dodatnih troškova i bez dodatne traumatizacije, osigurati da žrtve trgovine ljudima imaju pravo na besplatnu pravnu pomoć, uključujući i zastupanje u parničnom postupku kad je potrebno u cilju ostvarivanja prava na kompenzaciju, uložiti dodatne napore u oblasti oduzimanja od osuđenih trgovaca imovine koju su stekli vršenjem krivičnog dela i informisati same žrtve, od prvog kontakta sa državnim organima, o pravima koja imaju, uključujući i pravo na kompenzaciju, i kako ta prava mogu da ostvare.

Pošto je na početku rada na poboljšanju pristupa kompenzaciji za žrtve trgovine ljudima u sve četiri države zaključeno da je fond za kompenzaciju najsigurniji i najpravedniji način za ostvarivanje ovog prava, a na osnovu iskustava i prakse u državama EU, izrađene su i studije izvodljivosti fonda za kompenzaciju u BiH, Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji, pre svega u smislu finansijske izvodljivosti, tj. troškova fonda i mogućih izvora njegovog finansiranja. Studije su takođe predstavljene na ovoj sesiji.

Poslednja sesija bila je posvećena praćenju rezultata i efekata sprovođenja nacionalnih politika za suzbijanje trgovine ljudima u regionu. U cilju što objektivnijeg ocenjivanja kako zakonskih i policy okvira, tako i prakse, tj. ispunjenosti međunarodnih standarda u praksi, u saradnji sa britanskim ekspertom Majkom Dotridžom, prethodnih godina razvijena je posebna metodologija za praćenje, na osnovu koje su prikupljeni podaci i napisani izveštaji za svaku državu. Autori izveštaja su diskutovali o glavnim problemima uočenim u praksi kada se radi o zaštiti žrtava trgovine ljudima, pre svega u oblasti identifikacije, zaštiti prvatnosti, bezbednosti i dostupnosti i kvaliteta programa i usluga pomoći koje treba da doprinesu oporavku i reintegraciji žrtava, ali i o problemima tokom samog procesa prikupljanja podataka s obzirom na činjenicu da u sve četiri države ne postoje podaci koji omogućavaju ocenjivanje. Posebno su nedostupni podaci koji se odnose na pomoć i zaštitu deci žrtvama, što nadležni argumentuju potrebom da se zaštiti privatnost deteta.
Kao propratni događaj konferencije, predstavljen je šesti broj časopisa Anti Trafficking Review koji razmatra problem trgovine ljudima u jednom širem kontekstu, uključujući i rodnu analizu, migracije i rad, sve vreme insistirajući na pravima žrtava. Pokrećući ovaj časopis, Globalna alijanska protiv trgovine ženama (GAATW) je otvorila prostor za dijalog između akademske zajednice i ljudi koji se bave ovim problemom u praksi, sa ciljem razmene ideja i saznjanja. Svaki broj ovog časopisa osvetljava nove ili zanemarene teme u oblasti trgovine ljudima, a na konferenciji je predstavljen tematski broj koji je posvećen krivičnom gonjenju trgovine ljudima koje se najčešće posmatra kao jedan od ključnih elemenata efikasne borbe protiv ovog problema. S druge strane, broj slučajeva koji dođu pred sud je vrlo mali, posebno u odnosu na opšte prihvaćene procene veličine ovog problema. Poslednji broj časopisa Anti Trafficking Review analizira krivično gonjenje trgovine ljudima u različitim delovima sveta i iz različitih perspektiva, a tematski članci se bave situacijom u Rusiji, SAD, na Balkanu i u Zapadnoj Evropi.

[ngg_images source=“galleries“ container_ids=“54″ display_type=“photocrati-nextgen_basic_thumbnails“ override_thumbnail_settings=“0″ thumbnail_width=“240″ thumbnail_height=“160″ thumbnail_crop=“1″ images_per_page=“20″ number_of_columns=“0″ ajax_pagination=“0″ show_all_in_lightbox=“0″ use_imagebrowser_effect=“0″ show_slideshow_link=“0″ slideshow_link_text=“[Show slideshow]“ order_by=“sortorder“ order_direction=“ASC“ returns=“included“ maximum_entity_count=“500″]

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Scroll to Top