Facebook Pixel Code

Pročitajte nezavisni Izveštaj koalicije Preugovor

Održana je press konferencija  koalicije prEUgovor, 30. novembra, na kojoj je predstavljen nezavisni Izveštaj o napretku Srbije u Poglavljima 23 i 24.  Izveštaj je podeljen na tri osnovna dela: Političke kriterijume, Poglavlje 23 i Poglavlje 24. Na kraju svakog potpoglavlja predstavljene su i preporuke za neka moguća poboljšanja. Ceo Izveštaj možete pročitati na: Izveštaj o napretku Srbije u Poglavljima 23 i 24, prEUgovor, a više o aktivnostim akoalicije prEUgovor možete pročitati na zvaničnom sajtu

Bez obzira što Poglavlja 23 i 24 još uvek nisu otvorena, država, kao i drugi zainteresovani akteri (pre svega organizacije civilnog društva /OCD/), intenzivno su tokom 2015. radili na pripremi, izmenama i dopunama Akcionih planova za ova dva poglavlja. Nacrti ovih planova su menjani i predstavljani više puta, Akcioni plan za Poglavlje 23 je usvojen nakon što je Evropska komisija (EK) odobrila njegov treći nacrt, a to se isto očekuje i za Akcioni plan za Poglavlje 24. Okosnicu ova dva dokumenta čine preporuke EK sa Skrining izveštaja koji su za Poglavlja 23 i 24 predstavljeni još tokom 2014. godine.

Članice koalicije prEUgovor aktivno su učestvovale u izradi Akcionih planova, pre svega kroz davanje konkretnih komentara o poboljšanju određenih segmenata iz delokruga svog rada. Nakon što su predstavljeni poslednji nacrti ovih dokumenata, članice prEUgovora opredelile su sa da ubuduće prate dinamiku i kvalitet ispunjenosti pojedinih mera i aktivnosti vezanih za one preporuke koje se nalaze u sferi interesovanja članica Koalicije. S tim u vezi, u nastavku ovog nezavisnog izveštaja, pored ocena opšteg stanja za pojedine oblasti, biće osvrta i na konkretne  pojedinačne aktivnosti koje država sprovodi ili namerava da sprovede. S obzirom da se Srbija nalazi tek na početku pregovaračkog procesa i da će Poglavlja 23 i 24 biti u fokusu EK do kraja pretpristupne faze, prEUgovor će u narednom periodu još više pažnje posvetiti praćenju ispunjenosti pojedinačnih obaveza navedenih u Akcionim planovima i na bazi tog i takvog monitoringa, sastavljati svoje izveštaje. Što se tiče ovog izveštaja, na kraju svakog potpoglavlja predstavljene su i preporuke za neka moguća poboljšanja. Reforma pravosuđa, borba protiv korupcije, te poštovanje i unapređenje osnovnih ljudskih prava (naravno i odnosi sa Prištinom!) jesu oblasti i teme koje godinama dominiraju na relaciji Beograd – Brisel i o kojima će se svakako još mnogo govoriti i u budućnosti. Međutim, glavna tema u javnom diskursu, pa i u političkom životu u Srbiji u prethodnom periodu, bila je velika izbeglička kriza sa kojom se od proleća 2015. suočava Evropska unija, ali ništa manje i Srbija, kao jedna od ključnih tranzitnih zemalja na novoj migratornoj ruti. Izbegličkom talasu koji je pokrenulo više kriznih žarišta, a pre svega višegodišnji građanski rat u Siriji još uvek se ne nazire kraj, a od početka krize kroz Srbiju je na putu ka „bogatim“ zemljama EU prošlo više stotina hiljada izbeglica i migranata. Uprkos ogromnom prilivu ljudi i tenzijama koje je kriza izazvala u odnosima Srbije sa susednim zemljama, pre svega sa Hrvatskom, odgovor državnih organa je od početka krize bio vrlo human, što je više puta pohvaljeno i od strane različitih evropskih zvaničnika. Na unutrašnjem planu, državni organi Srbije napravili su niz važnih koraka u cilju poboljšanja određenih proklamovanih politika, da pomenemo samo prevenciju i suzbijanje trgovine ljudima. Nacionalni pravni okvir u oblasti borbe protiv trgovine ljudima je razvijen u skladu sa međunarodnim obavezama Republike Srbije. Učinjeni su napori državnih organa Srbije da usvoje koordinisani pristup identifikaciji žrtava kroz osnivanje Centra za zaštitu žrtava trgovine ljudima. Ipak, Republika Srbija još uvek nije usvojila novi Nacionalni plan akcije i novu Strategiju borbe protiv trgovine ljudima. Sa druge strane, zakonski okvir se još uvek nedovoljno primenjuje u praksi, tako da se i dalje susrećemo sa slučajevima kažnjavanja žrtava trgovine ljudima za dela koja su direktna posledica njihove eksploatacije, i dalje se ne odlučuje o imovinskopravnom zahtevu u krivičnom postupku, kaznena politika je nepromenjena već godinama, a žrtva ostaje nedovoljno zaštićena kako u procesu identifikacije, tako i u sudskom postupku. Problema je, dalje, bilo i u realizaciji aktivnosti vezanih za druge oblasti, u odnosu najviših organa vlasti prema nezavisnim kontrolnim i regulatornim telima itd. No, o tome će više reči
biti u nastavku ovog izveštaja. Sam izveštaj podeljen je na tri osnovna dela: Političke kriterijume, Poglavlje 23 i Poglavlje 24. Kao što je već pomenuto, u njima nije data ocena stanja za sve podoblasti odnosno za celokupno poglavlje, već samo za one koje su predmet interesovanja članica Koalicije. Konačno, Evropska komisija je sa izvesnim zakašnjenjem, sredinom novembra objavila svoj godišnji Izveštaj o napretku Srbije u pregovaračkom procesu sa EU, u kojem je iznela detaljne ocene i o ostalim poglavljima i temama, a svakako i onima koje prati i koalicija prEUgovor.
Zbog kratkog vremenskog roka između objavljivanja Izveštaja EK i Izveštaja prEUgovora, članice koalicije nisu bile u mogućnosti da se u ovom nezavisnom izveštaju osvrnu i na ocene stanja predstavljene u Izveštaju EK o napretku.

Scroll to Top