Facebook Pixel Code

Problem nestale novorođenčadi – Roditelji čekaju na odgovor države

Nevladina organizacija ASTRA i Beogradska grupa roditelja nestalih beba organizovali su 30. maja konferenciju za medije „Problem nestale novorođenčadi – Roditelji čekaju na odgovor države“. Povod za organizovanje ovog događaja bio je svetski dan nestale dece, ali i rok za istraživanje svih slučajeva i obeštećenje roditelja po nalogu Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu koji ističe u septembru.

Evropski sud za ljudska prava doneo je u septembru 2013. godine pravosnažnu odluku kojom se utvrđuje da je Republika Srbija povredila pravo na privatnost i porodični život Zorice Jovanović. Gospođa Jovanović je podnela predstavku sudu u Strazburu zbog sumnje da njen sin nije umro kako joj je rečeno u porodilištu 1983. godine, kao i tri decenije ćutanja države o sudbini njenog deteta. Po rečima advokatice Tanje Drobnjak, važnost presude u slučaju Jovanović protiv države ogleda se u tome što ona ne samo da podrazumeva obeštećenje tužilje Zorice Jovanović, već i svih drugih roditelja i to kroz individualnu satisfakciju i uspostavljanje mehanizma koji će osigurati dolazak do pouzdanih odgovora u vezi sa sudbinom svakog deteta.

O akutnosti problema nestalih beba u našoj zemlji svedoče podaci koje je ASTRA prikupila preko Evropskog broja za nestalu decu 116 000. Čak 62% poziva koje su građani Srbije prošle godine uputili na ovaj broj vezano je za problem nestalih beba, dok se u drugim evropskim zemljama 80-90% pozivalaca javlja zbog dece koja su pobegla od kuće. „To su pozivi koje upućuju majke koje su porađali isti lekari, roditelji kojima se rodilo zdravo dete i za koje im je ubrzo posle porođaja rečeno da je iznenada preminulo, roditelji kojima nije bilo dozvoljeno da sahrane svoje dete, koji su od JKP Pogrebno dobili zvaničan dokument koji potvrđuje da njihove bebe nisu sahranjene...“, rekla je Elena Krsmanović iz nevladine organizacije ASTRA nabrajajući nepodudarnosti zabeležene u ovim slučajevima.

Posebno alarmantni su podaci kojima raspolaže Beogradska grupa roditelja nestale dece, po kojima postoji osnovana sumnja da je, pod izgovorom da je dete mrtvorođeno, 6000 porodica rastavljeno od svojih beba. „Sramota je za državu da majka mora da moli za istinu o svom nestalom detetu. To dete nije dugme da se izgubi. Godinama se čuje vapaj majki, očeva, braća i sestara  koji je  stigao i do međunarodnog suda a naša država još uvek nije spremna da nam pomogne da saznamo istinu i svoju decu sahranimo ili konačno upoznamo. “, rekla je Mirjana Novokmet ispred Beogradske grupe roditelja nestalih beba.

Na istragu slučajeva nestalih beba pozivao i Zaštitnik građana koji je jula 2010. godine podneo izveštaj sa preporukama dostavljen Vladi i Narodnoj skupštini Republike Srbije, koji je na konferenciji predstavila zamenica Zaštitnika građana za prava deteta, Gordana Stevanović. U ovom dokumentu identifikovani su brojni problemi, a u zaključku se navodi da se bez posebne istrage specijalizovanih državnih organa ne može pouzdano reći da bebe nisu protivzakonito odvajane od porodica. Takva istraga, međutim, nikada nije pokrenuta.

Vanja Rodić, zastupnica Republike Srbije pred Evropskim sudom za ljudska prava i članica Radne grupe odgovorne za sporovođenje presude takođe se obratila javnosti na ovom skupu i predstavila korake preduzete u cilju izvršenja presude, među kojima je osnivanje radne grupe zadužene za ovaj zadatak.

Iako se u presudi eksplicitno navodi da tužena država mora, u roku od godinu dana da preduzme sve mere, po mogućstvu putem lex specialis i da uspostavi odgovarajući mehanizam, takva inicijativa nije došla od strane države, već Beogradske grupe roditelja. „Model zakona treba da omogući roditeljima koji sumnjaju da su njihova deca odista umrla u porodilištima da od države dobiju satisfakciju za dugogodišnju neizvesnost, za neuspešno traganje za istinom o njihovoj deci, za ćutanje, nerad i nemar. Srbija se, posle donošenja presude  Evropskog suda za ljudska prava suočava ne samo sa pravnom i etičkom obavezom njenih državnih funkcionera, već i sa pažnjom sa kojom će evropske institucije, a naročito Savet Evrope i Komitet ministara, pratiti stvarno poštovanje ljudskih prava  i vladavinu prava u Srbiji.“, izjavila je na konferenciji prof. Vesna Rakić Vodinelić koja je učestvovala u izradi zakona.

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Scroll to Top