Na današnjem (10. jun 2020) onlajn predstavljanju najnovijeg izdanja ALARM izveštaja koalicije prEUgovor, koja je prati reforme u poglavljima 23 i 24, kao i u određenim političkim kriterijumima procesa pristupanja EU, ukazano je da su se negativne tendencije u većini oblasti nastavile i u periodu od oktobra 2019. do aprila 2020. Do dodatnog pogoršanja došlo je tokom pandemije virusa COVID-19 u poslednja dva meseca, a posebno nakon što je 15. marta proglašeno vanredno stanje.
Izveštaj nedvosmisleno ukazuje da je vanredno stanje, uvedeno zbog pandemije COVID-19, ogolilo odsustvo reformi u poglavljima 23 i 24, nefunkcionisanje institucija, kao i tendenciju ukidanja podele i ravnoteže vlasti. I inače ugrožena prava i slobode, poput prava građana na slobodu i bezbednost, izbornih prava, slobode medija ili prava migranata, tokom ovog perioda su pretrpela ozbiljan udar. Čak je i sama opredeljenost Srbije za evropske integracije dovedena u pitanje. Ovakvo alarmantno stanje ukazuje na neophodnost reakcije domaće javnosti i relevantnih međunarodnih institucija.
Na onlajn konferenciji ALARM su predstavili:
-
-
-
- Jelena Pejić Nikić, Beogradski centar za bezbednosnu politiku, urednica izveštaja
- Nemanja Nenadić, Transparentnost Srbija
- Miroslava Jelačić Kojić, Grupa 484
- Branko Čečen, Centar za istraživačko novinarstvo Srbije
-
-
Diskusiju je moderirala Danica Vučenić, novinarka.
Svi govornici i govornice su se fokusirali na stagnaciju ili nazadovanje u sprovođenju reformi u oblastima o kojima izveštavaju i sporne momente u ovom izveštajnom periodu koji su pokazali osnovni trend zarobljavanja države i ugrožavanja vladavine prava.
„U ovom periodu imali smo niz afera, među kojima je „Krušik“ udžbenički primer zarobljavanja države i isisavanja javnih resursa u privatne džepove“, navela je Jelena Pejić Nikić, BCPB-a, urednica izveštaja. Pojačano odsustvo tolerancije vlasti na bilo koju vrstu kritike i izveštavanja koje joj ne ide u prilog, takođe je obeležilo ovaj period, kao i simuliranje reformi radi pozitivne ocene na papiru.
Nemanja Nenadić iz Transparentnosti Srbija posebno je ukazao na problem tzv. „funkcionerskih kampanja“ u predizbornom periodu, tj. trošenja javnih sredstava u političko-promotivne svrhe. Bilo je reči i o netransparetnim javnim nabavkama medicinske pomoći i sredstava tokom COVID-a.
Govornica ispred Grupe 484, Miroslava Jelačić Kojić, kao na ključni problem ukazala je na sve veće prisustvo antimigrantske retorike i prenošenja antimigrantskih stavova sa društvenih mreža u medije i svakodnevni govor. Ovakve izjave naročito su prisutne u istupima desno orijentisanih političara i vođa desničarskih pokreta, koji na taj način u predizbornoj trci sakupljaju jeftine političke poene.
Branko Čečen iz CINS-a ukazao je na gušenje medijskih sloboda i pad Srbije na listi rang-listi slobode medija Reportera bez granica u 2020. Od 2016. ovaj pad je konstantan, Srbija je pala ukupno za 34 mesta i sada je na 93. mestu. Medijske slobode naročito su gušene tokom vanrednog stanja, ovo najbolje ilustruje slučaj hapšenja novinarke Ane Lalić zbog izveštavanja o stanju u Kliničkom centru Vojvodine.
Putem glasanja od strane prisutnih na konferenciji kao posebno zabrinjavajuće istaknuto je nepostupanje institucija (Narodne skupštine, Ustavnog suda Srbije, REM-a, Republičkog javnog tužilaštva, policije) tokom vanrednog stanja.
U oblasti borbe protiv trgovine ljudima u Srbiji u ovom periodu uočeno je nekoliko negativnih trendova. Prvo, u poređenju sa 2018. godinom, tokom 2019. godine prepolovio se broj identifikovanih žrtava trgovine ljudima, dostižući rekordno mali broj. Drugo, ASTRA SOS telefon primio je 71% više poziva u prvom kvartalu 2020. Treće, broj sudskih presuda u slučajevima trgovine ljudima smanjio se u poslednjih pet godina. Usvojene standardne operativne procedure za postupanje sa žrtavama trgovine ljudima nisu obavezujuće i još uvek su pretežno nepoznate ključnim institucijama. Pokazalo se i da Centar za zaštitu žrtava trgovine ljudima nema dovoljno osoblja, dok uloga organizacija civilnog društva u ovoj oblasti ostaje potcenjena.
Osim ovog onlajn predstavljanja, ALARM je na konferenciji zatvorenoj za javnost predstavljen i zvaničnicima EU institucija. Na ovom predstavljanju direktorka ASTRE Marija Anđelković govorila je aktuelnim trendovima i uticaju pandemije COVID 19 na stanje u trgovini ljudima. „Pandemija je ogolila sistem i uloga nevladinih aktera u ovoj oblasti pokazala se krucijalnom, na šta ukazuje i drastično povećan broj poziva Timu za podršku žrtvama u ovom periodu“ – rečeno je tokom predstavljanja.
Sa sledećih linkova možete preuzeti puna izdanja ALARM izveštaja: SRPSKI i ENGLESKI.