Facebook Pixel Code

Predstavljen ALARM izveštaj za period maj–oktobar 2022

Koalicija prEUgovor u četvrtak, 24. novembra, predstavila je najnoviji Alarm – nezavisni polugodišnji izveštaj o napretku Srbije u klasteru 1 (Osnove), sa fokusom na političkim kriterijumima i poglavljima 23 (Pravosuđe i osnovna prava) i 24 (Pravda, sloboda i bezbednost) pristupnih pregovora sa Evropskom unijom.

Kako je istaknuto u uvodu, izmenjene geopolitičke okolnosti pojačale su pažnju i napore Evropske unije u regionu i dale novi zamah politici proširenja. Međutim, Srbija je gotovo celi izveštajni period provela s Vladom u tehničkom mandatu. To je negativno uticalo na sprovođenje većine reformskih aktivnosti, a pojedini postupci doveli su u pitanje strateško opredeljenje zemlje za evropske integracije. Novi izveštaj Evropske komisije pokazuje da po stepenu spremnosti za članstvo Srbija godinama stoji zaglavljena na sredini puta, i sve sporije napreduje. U fokusu ove konferencije bili su borba protiv korupcije, rodna ravnopravnost i nasilje prema ženama, u kojima prEUgovor uočava nastavak negativnih trendova. Zatim je bilo reči o izradi pravosudnih zakona kao dominantnoj reformskoj aktivnosti u ovom izveštajnom periodu.

Na konferenciji su govorili/e:

  • Jelena Pejić Nikić, Beogradski centar za bezbednosnu politiku, urednica izveštaja
  • Tanja Ignjatović, Autonomni ženski centar
  • Nemanja Nenadić, Transparentnost Srbija
  • Sofija Mandić, CEPRIS

Za moderaciju je bio zadužen: Filip Lukić, novinar.

SUZBIJANJE I BORBA PROTIV TRGOVINE LJUDIMA

Što se tiče oblasti suzbijanja i borbe protiv trgovine ljudima – ovo izdanje navodi da su u proteklom periodu zabeleženi su nova pogoršanja i nazadovanje.

  • Broj neostvarenih aktivnosti iz Akcionog plana za Poglavlje 24 nagomilao se do te mere da je više od dve trećine planiranih aktivnosti ostalo samo kao spisak želja. Krovni nacionalni dokument javne politike iz ove oblasti, Strategija prevencije i suzbijanja trgovine l.udima, posebno ženama i decom i zaštite žrtava za period od 2017. do 2022. godine, ulazi u završnicu primene, bez zvanicno usvojenog Akcionog plana, a samim tim i sa nejasnim mehanizmima pracenja i izveštavanja. U prethodnom Alarm izveštaju ukazano je na nepravilnosti pri donošenju Izveštaja o implementaciji Akcionog plana za sprovodenje ove Strategije za period 2019-2020, kao i na kašnjenje prilikom razvoja AP za 2021-2022. Dakle, na osnovu nepotpunih nalaza eksterne revizije, treba zapoceti razvijanje novog strateškog dokumenta, sa cime se uveliko kasni. Jedna od retkih aktivnosti AP 24, za koju se može reci da je ostvarena, jeste usvajanje amandmana na Zakon o Zaštitniku gradana krajem 2021. godine, cime su stvoreni uslovi za uspostavljanje i delovanje Nezavisnog izvestioca o trgovini ljudima u Srbiji. Međutim, sve do momenta pisanja ovog izveštaja nije bilo detaljnijih informacija o tome na koji način će se kancelarija Zaštitnika gradana baviti aktivnostima Nezavisnog izvestioca za trgovinu ljudima.
  • Ključno telo koje podržava, rukovodi i koordinira intersektorskim odgovorom na problem trgovine ljudima jeste Savet za borbu protiv trgovine ljudima. Po svemu sudeći, u januaru 2023. Savet će obeležiti neslavnu godišnjicu – pune četiri godine bez zasedanja. Od prošlog zasedanja, Savet je trebalo da se sastane bar dva puta godišnje.
  • Nacionalna kancelarija za koordinaciju aktivnosti u borbi protiv trgovine ljudima (Kancelarija), ciji je rad direktno povezan sa radom Saveta, takode i dalje funkcioniše sa smanjenom vidljivošcu
  • Pored ovih, unutrašnjih problema, globalni i regionalni trendovi nastavljaju da se usložnjavaju, te spisak izazova sa kojima se susrece država Srbija u oblasti borbe protiv trgovine ljudima nastavlja da raste, dok je odgovor na njih sve slabiji i neodlučniji. Slucaj vijetnamskih radnika zaposlenih u kompaniji za izradu guma „Linglong”, o kome je izveštavano u prethodnom Alarm izveštaju, i dalje nije dobio dužnu pažnju srpskih organa. U isto vreme beleži se porast broja stranih državljana, koji su boravili ili borave u Srbiji. U poslednjih godinu dana Nacionalna služba za zapošljavanje izdala je ukupno 23.662 radne dozvole. Ali, imajuci u vidu to da velika vecina stranih radnika, koja je bila angažovana u slučajevima o kojima je ASTRA vec izveštavala, nije imala radne dozvole, zvanicni podaci ocigledno ne predstavljaju stvaran presek broja radnika migranata u Srbiji.
  • ASTRA – Akcija protiv trgovine ljudima je sačinila je opsežan i sveobuhvatan izveštaj o slučaju vijetnamskih radnika i početkom novembra 2022, posetila gradilište i zatekla znatno manji broj radnika, ovoga puta uglavnom iz Indije i Kine. Osim toga i s obzirom na činjenicu da državni organi Srbije nisu reagovali na desetine izveštaja i prijava koje je podnosila ASTRA – Akcija protiv trgovine ljudima, ali i druge organizacije civilnog društva, kao i na to da država nije reagovala ni na brojne ozbiljne primedbe i intervencije medunarodnih organizacija i institucija, ASTRA je pokušala da ode korak dalje i da o slucaju vijetnamskih radnika obavesti dve velike svetske automobilske kompanije, koje sa ovom fabrikom imaju ugovor o kupovini automobilskih guma (jednom kada fabrika bude izgrađena i kada bude počela da radi). Ova inicijativa u skladu je sa najavama i trendovima u EU, te u nekim prekookeanskim državama, koje važe za naprednije u oblasti regulisanja tzv. dužne pažnje u poslovanju (due dilligence), kao i odgovornosti u lancu proizvodnje i dobavljača. U međuvremenu, Srbija pojednostavljuje međudržavne sporazume i otvara vrata za priliv nove radne snage iz Bangladeša, Vijetnama i Gvatemale…
  • Centar za zaštitu žrtava trgovine ljudima i dalje funkcioniše u istim uslovima, o kojima je već izveštavano. Što se tiče slučaja radnika iz Vijetnama, u statističkim izveštajima Centra za novembar i decembar 2021. kada je slučaj bio u žiži javnosti, ne pominju potencijalne žrtve radne eksploatacije iz Vijetnama. Od januara do septembra 2022. Centar je identifikovao ukupno 52 žrtve trgovine ljudima, od čega 39 žena (od toga 17 devojčica). Identifikovano je i pet dečaka žrtava trgovine ljudima.
  • Od januara do septembra 2022. godine ASTRA licencirani telefon za žrtve trgovine ljudima zabeležio je 3.235 poziva, dok je Tim za podršku žrtavama ASTRE identifikovao je ukupno 16 žrtava trgovine ljudima, od čega 13 žena (medu njima dve devojcice). Većina identifikovanih žrtava su srpski državljani/ke (13 od 16).
  • ASTRA od 2011. godine prati položaj žrtava trgovine ljudima u sudskim postupcima. Analiza sudske prakse u krivicnim postupcima za 2021. godinu potvrđuje da u praksi i dalje izostaje pristup koji je zasnovan na uvažavanju osetljivog položaja žrtava trgovine ljudima i dela.

Na kraju odeljka posvećenog suzbijanju i borbi protiv trgovini ljudima, dat je niz preporuka za unapređenje delovanja na ovom polju.

Poslednje izdanje ALARMA Koalicije prEUgovor možete naći OVDE!

Scroll to Top