Analiza pravosudne prakse za 2015. godinu
ASTRA, u okviru svojih aktivnosti na unapređivanju položaja žrtava trgovine ljudima, već pet godina kontinuirano prati položaj žrtava trgovine ljudima u sudskom postupku kroz godišnje analize pravosudne prakse u Srbiji. Nastavak monitoringa i analize pravosudne prakse u 2015. godini, kroz praćenje sudskih postupaka i analizu sudskih presuda, predstavlja nastavak dosadašnjih nastojanja da se unapredi položaja žrtava trgovine ljudima u postupcima pred sudom. Praćenja stanja u praksi sa posebnim fokusom na položaj žrtava u sudskom postupku nema za cilj samo sagledavanje problema, već je osnov za dalje aktivnosti kako bi se postojeći nedostaci ispravili i uočile ključne oblasti koje zahtevaju unapređivanje postojećih zakonskih rešenja ili aktivnosti usmerene ka doslednijoj implementaciji postojećih normi.
Analiza pravosudne prakse u 2015. godini ukazuje, između ostalog, i na sledeće:
- Prosečna dužina trajanja prvostepenih postupaka – analizirana u odnosu na vremenski period od podizanja optužnice do donošenja prvostepene presude – iznosi 2 godine i 4 meseca (najduži postupak je trajao 5 godina, a najkraći 2 meseca). Uočava se da je prosečno trajanje postupka za skoro 6 meseci duže nego prethodne godine, te da je poboljšanje efikasnosti u pogledu trajanja postupaka uočeno tokom 2014. godine ovoga puta izostalo – tokom 2015. godine samo 26% postupaka trajalo je do godinu dana dok je ovaj procenat za 2014. godinu iznosio čak 60%.
- U 2015. godini je primećen visok procenat oslobađajućih presuda (52%). Naime, osuđujuća presuda je doneta u 48% slučajeva, što je manje u odnosu na podatke iz analiza za prethodne godine (tokom 2014. godine osuđujuća presuda je doneta u 59% slučajeva, tokom 2013. godine u čak 76% slučajeva).
- U pogledu visine izrečenih kazni za krivično delo trgovine ljudima, najvećem broju okrivljenih je izrečena kazna zatvora u trajanju od 3-5 godina (84%), kazna zatvora do 3 godine izrečena je u 5% slučajeva, dok je kazna zatvora preko 5 godina izrečena u 11% slučajeva. Prosečna visina kazne zatvora za ovo krivično delo je 4 godine i 6 meseci, najviša izrečena pojedinačna kazna zatvora je u trajanju od 8 godina, dok je najniža izrečena kazna zatvora u trajanju od 2 godine. Upoređivanje kaznene politike sa podacima analize za prethodne godine dovodi do zaključka da je, iako je prosečna izrečena kazna za 2015. godinu nešto viša nego za 2014. (3,9 godina), procenat izrečenih kazni zatvora preko 5 godina u stalnom opadanju (2013 – 27%, 2014 – 14%, 2015 – 11%), dok se procenat kazni u rasponu od 3-5 godina povećava.
- Većina žrtava je istakla imovinsko-pravni zahtev (6 oštećenih nije) u krivičnom postupku, ali u svim slučajevima sud ih je uputio na parnični postupak, najčešće bez posebnog obrazloženja ili u pojedinim slučajevima sa obrazloženjem da ne raspolaže dokazima koji bi pružili pouzdan osnov ni za delimično presuđenje u krivičnom postupku.
Dosadašnji rezultati ukazuju da je sveobuhvatan pristup zaštiti interesa i prava žrtava u sudskom postupku nemoguće postići bez poštovanja međunarodnih standarda u ovoj oblasti, dosledne primene postojećih zakonskih odredbi i angažovanja svih učesnika u postupku. Uprkos ostvarenim pomacima na zakonodavnom i institucionalnom nivou, unapređivanju saradnje nadležnih organa i nevladinih organizacija, kao i sprovedenim edukacijama u ovoj oblasti, sudska praksa i dalje ne ispunjava u potpunosti osnovne standarde zaštite prava u obimu koji garantuju ratifikovani međunarodni dokumenti, posebno u oblasti zaštite privatnosti žrtve, sigurnosti i zaštite žrtve, saslušanja žrtve u sudskom postupku i prava na kompenzaciju. Nepotpuna implementacija postojećih zakonskih rešenja koja bi mogla poboljšati zaštitu prava žrtava u postupku uz nedostatke u postojećem zakonskom okviru u pojedinim aspektima i dalje predstavljaju jedan od osnovnih problema u praksi.
Iako obezbeđivanje efikasnog sistema zaštite žrtava trgovine ljudima i dostupnih mehanizama za ostvarivanje njihovih prava mora biti jedan od prioriteta u postupku, posebno imajući u vidu ozbiljnost posledica koje trpe žrtve krivičnog dela trgovina ljudima, ostvarivanje prava i zaštite žrtava trgovine ljudima u punom obimu i dalje izostaje. Na osnovu iznetih rezultata analize pravosudne prakse za 2015. godinu može se izvesti zaključak da u sudskim postupcima i dalje izostaje pristup koji bi bio orijentisan i na prava žrtve, usled čega se žrtve koje su u položaju oštećenih lica u postupku i dalje tretiraju isključivo kao „izvor“ informacija, odnosno podataka o krivičnom delu. Ovakav pristup ukazuje da uprkos izvesnom napretku i sprovedenim edukacijama i dalje postoji nerazumevanje osetljivog položaja žrtava trgovine ljudima, što zajedno sa blagom kaznenom politikom i nemogućnošću žrtava da ostvare kompenzaciju za učinjene povrede, dovodi u pitanje stepen ostvarivanja prava žrtava.