Poštovani članovi Evropskog parlamenta, Komiteta članica Konvencije Saveta Evrope za borbu protiv trgovine ljudima, Parlamentarne skupštine Saveta Evrope i Parlamentarne skupštine OEBS-a,
Danas, na Međunarodni dan radnica i radnika u domaćinstvima, 16. jun, članice La Strada International, Evropske platforme nevladinih organizacija za borbu protiv trgovine ljudima, i organizacije koje se bave pravima radnica i radnika u domaćinstvima, pozivaju svoje vlade da ratifikuju Konvenciju radnika i radnica u domaćinstvima i preuzmu mere kako bi radnicama/ima u domaćinstvima obezbedili bolju zaštitu i pristup pravima.
Na današnji dan, pre tačno 10 godina, Međunarodna organizacija rada (MOR), usvojila je ,,Konvenciju radnika i radnica u domaćinstvima” (C189). Ovom konvencijom je priznato da radnice/i u domaćinstvima treba da jednaka prava kao svi drugi radnici/e. Konvenciju su do sada ratifikovale 32 zemlje sveta, ali, nažalost, većina evropskih zemalja još uvek to nije učinila. Samo 9 evropskih zemalja je do sada ratifikovalo ovu konvenciju: Belgija, Finska, Nemačka, Irska, Italija, Malta, Portugalija, Švajcarska i Švedska.
Rezultat toga je da većina radnica i radnika u domaćinstima u Evropi (i globalno) još uvek nema pristup radnim pravima, uključujući socijalno i invalidsko osiguranje, i bezbednost na poslu. Ovo je postalo naročito očigledno tokom pandemije kovid 19, kada je na hiljade radnika i radnica u domaćinstvima izgubilo posao i prihode preko noći.
Ne uključujući decu, MOR procenjuje da trenutno u svetu ima najmanje 67 miliona radnica i radnika u domaćinstvima, i ovaj broj se neprestano povećava u razvijenim zemljama, ali i u zemljama u razvoju. Radnici i radnice koji rade u domaćinstvima takođe čine značajan deo evropske radne snage i daju važan doprinos evropskom društvu i ekonomiji. Migranti/kinje koji/e rade u domaćinstvima takođe značajno doprinose ekonomiji i razvoju i u zemljama porekla.
Ipak, rad u domaćinstvima je ekonomski i socijalno potcenjen, a radnice/i u domaćinstvima su veoma ranjive/i i izložene/i potencijalnoj eksploataciji. Mnogima radni odnos nije fomalizovan i nemaju legalni status boravka ili radnu dozvolu. Njihov loš pravni položaj povezan je sa propustima u nacionalnim zakonodavstvima o radu i zapošljavanju. Zakoni su takvi da čak i radnici u domaćinstvima domaćeg porekla su potplaćeni, rade prekovremeno i nemaju garantovan odmor. Radnici/e u domaćinstvima neretko su podložni fizičkom, mentalnom i seksualnom zlostavljanju ili uznemiravanju, prinudi, upotrebi sile, ograničenju slobode kretanja, koja uključuje zadržavanje dokumenata, kao i boravku u neadekvatnim ili lošim uslovima stanovanja. Zbog nepoznavanja lokalnog zakonodavstva i propisa ili zbog neznanja jezika, posebno migranti radnice/i u domaćinstvima su retko informisani o svojim pravima ili mogućnostima traženja pomoći i ostvarivanja prava. Ranjivost se povećava kada je njihov boravišni status vezan za jednog poslodavca, i kada im nije dozvoljeno da ga promene. Mnogi su i smešteni kod tog poslodavaca, što povećava njihovu zavisnost. Pored toga, rad u privatnim domaćinstvima retko proveravaju Inspekcije rada ili im je znatno ograničena nadležnost. To radnike/ce u domaćinstvima, u kombinaciji sa mogućim diplomatskim imunitetom poslodavca, čini veoma podložnim eksploataciji i zlostavljanju. Bez kontakata sa spoljnim svetom i radeći u izolaciji, one/i ostaju nevidljive/i radnice/i u Evropi danas, bez pristupa adekvatnim informacijama i pomoći.
Veliki broj identifikovanih i registrovanih žrtava trgovine ljudima u Evropi radi u domaćinstvima. Sektor je prepoznat kao jedan od najpodložnijih na radnu eksploataciju, trgovinu ljudima i prinudni rad, posebno zbog velikog broja (stranih) radnika u ovom sektoru.
Očekuje se da će se ranjivost radnica i radnika u domaćinstvima dodatno povećati u narednim godinama, zbog rastuće decentralizacije u Evropi, i činjenice da se briga o ukućanima sve češće samoorganizuje. Oni kojima su potrebni radnice i radnici u kući, potražiće jeftinije načine da to reše. Na primer, propisi iz domena slobodne razmene usluga u EU nude mogućnost jeftinije organizacije zdravstvene brige i zaštite.
Ratifikacija i primena Konvencije MOR 189 pomoći će u suzbijanju uslova koji dovode do prisilnog rada i trgovine ljudima migranata/kinja radnika/ca u domaćinstvima. Konvencija uređuje rad privatnih agencija za regrutovanje radnika/ca, doprinosi rešavanju problema koji nastaju prilikom vrbovanja migranata/kinja i ima jasne odredbe vezane za zaštitu na radnom mestu. Takođe, Konvencija preporučuje zemljama da sarađuju na bilateralnom, regionalnom i globalnom nivou u cilju jačanja zaštite radnica/ka u domaćinstvima, posebno povodom pitanja koja se tiču sprečavanja prisilnog rada i trgovine ljudima.
Danas podsećamo na ranjivost i isključenost radnica i radnika u domaćinstvima i ovim pozivamo vlade evropskih zemalja i zemalja u pridruženju da prepoznaju veliki doprinos migranata/kinja svojim društvima i osiguraju prava za radnice i radnike u domaćinstvima. Zato pozivamo vlade da:
- Ratifikuju Konvenciju MOR-a 189 i druge relevantne međunarodne pravne instrumente.
- Rade na strukturalnom rešenju kako bi se radnicima i radnicama koji rade u domaćinstvima, uključujući i one koji rade u neregulisanom stutusu, omogućili pristup radnim pravima i zaštiti.
- Stvore nove zakonske mogućnosti zakonske mogućnosti rada u domaćinstvu, i ukinu sistem „radne vize vezane za jednog poslodavaca“.
- Rade na poboljšanju svest svih relevantnih aktera i zajednica u riziku da bi se bolje identifikovale situacije eksploatacije i zlostavljanja prilikom rada u domaćinstvima.
- Poboljšaju pristup informacijama i zaštitne mehanizme za radnike i radnice.
- Osiguraju obuke za policajce, tužioce i inspektore rada kako bi povećali svoje znanje i razumevanje trgovine ljudima u cilju radne eksploatacije kada su u pitanju radnici i radnice u domaćinstvima.
- Podrže samoorganizovane radnike i radnice u međusobnom zagovaranju i osnaživanju.
- Osiguraju efikasno sprovođenje zakona i veće sankcionisanje poslodavaca i agencija uključenih u eksploataciju i trgovinu radnicama/ima u domaćinstvima, uključujući proširenje mandata Inspekcija rada.
- Uspostave i striktno sprovode propise o agencijama za zapošljavanje postavljanjem jasnih zahteva, praćenjem njihove prakse i izricanjem kazni za nepoštovanje zakona.
- Promovišu dalja istraživanja situacija u kojima se nalaze radnice/ci u domaćinstvima, uključujući i načine njihovog regrutovanja.
Ovu izjavu su potpisali:
- Adpare (Romania)
- ALC (France)
- Animus Association (Bulgaria)
- Anti-Slavery International (United Kingdom)
- Asociación Trabe (Spain)
- ASTRA – Anti Trafficking Action (Serbia)
- Ban Ying (Germany)
- Casa Migrante (The Netherlands)
- CoMensha (The Netherlands)
- Comité contre l’Esclavage Moderne/CCEM (France)
- Different & Equal (Albania)
- FAIRWORK (Belgium)
- FairWork (The Netherlands)
- FILMIS – Filipino Migrants in Solidarity (The Netherlands)
- FIZ (Switzerland)
- FNV Migrant Domestic Workers Union (The Netherlands)
- Focus on Labour Exploitation/FLEX (United Kingdom)
- Freedom United (United Kingdom)
- Fundació Bayt Al-Thaqafa (Spain)
- Fundació Migra Studium (Spain)
- Gender Perspectives (Belarus)
- Hope Now (Denmark)
- Human Resource Development Foundation/HRDF (Turkey)
- Indonesian Migrant Workers Union/IMWU (The Netherlands)
- Kalayaan (United Kingdom)
- KOK (Germany)
- La Strada – Foundation against Trafficking in Human Beings and Slavery (Poland)
- La Strada Czech Republic
- La Strada International
- La Strada Moldova
- La Strada Ukraine
- LEFÖ IBF (Austria)
- Migrant Rights Centre Ireland/MRCI
- MIGRANTE Den Haag (The Netherlands)
- Novi Put (Bosnia and Herzegovina)
- OKIA (The Netherlands)
- On the Road (Italy)
- Open Gate (North Macedonia)
- Pag-Asa (Belgium)
- Payoke (Belgium)
- PICUM, Platform for International Cooperation on Undocumented Migrants (Belgium)
- Plan & Go Center (Albania)
- Pro Tukipiste (Finland)
- Proyecto Esperanza (Spain)
- Psycho – Social Centre “Vatra”
- SHOP Den Haag (The Netherlands)
- SicarCAT (Spain)
- Social Changes (Belarus)
- Stichting LOS (The Netherlands)
- The Voice of Domestic Workers (United Kingdom)
- Victim Support Finland
Ovaj poziv pokrenut je u okviru dvogodišnjeg projekta Skriveni na poslu – Rad i seksualno iskorišćavanje i uznemiravanje žena u (privatnoj) sferi rada.
Originalno LSI saopštenje možete naći OVDE!