Facebook Pixel Code

Pismo evropskim zvaničnicima povodom Međunarodnog dana radnica i radnika u domaćinstvima

Poštovani članovi Evropskog parlamenta, Komiteta članica Konvencije Saveta Evrope za borbu protiv trgovine ljudima, Parlamentarne skupštine Saveta Evrope i Parlamentarne skupštine OEBS-a,

Danas, na Međunarodni dan radnica i radnika u domaćinstvima, 16. jun, članice La Strada International, Evropske platforme nevladinih organizacija za borbu protiv trgovine ljudima, i organizacije koje se bave pravima radnica i radnika u domaćinstvima, pozivaju svoje vlade da ratifikuju Konvenciju radnika i radnica u domaćinstvima i preuzmu mere kako bi radnicama/ima u domaćinstvima obezbedili bolju zaštitu i pristup pravima.

Na današnji dan, pre tačno 10 godina, Međunarodna organizacija rada (MOR), usvojila je ,,Konvenciju radnika i radnica u domaćinstvima” (C189). Ovom konvencijom je priznato da radnice/i u domaćinstvima treba da jednaka prava kao svi drugi radnici/e. Konvenciju su do sada ratifikovale 32 zemlje sveta, ali, nažalost, većina evropskih zemalja još uvek to nije učinila. Samo 9 evropskih zemalja je do sada ratifikovalo ovu konvenciju: Belgija, Finska, Nemačka, Irska, Italija, Malta, Portugalija, Švajcarska i Švedska.

Rezultat toga je da većina radnica i radnika u domaćinstima u Evropi (i globalno) još uvek nema pristup radnim pravima, uključujući socijalno i invalidsko osiguranje, i bezbednost na poslu. Ovo je postalo naročito očigledno tokom pandemije kovid 19, kada je na hiljade radnika i radnica u domaćinstvima izgubilo posao i prihode preko noći.

Ne uključujući decu, MOR procenjuje da trenutno u svetu ima najmanje 67 miliona radnica i radnika u domaćinstvima, i ovaj broj se neprestano povećava u razvijenim zemljama, ali i u zemljama u razvoju. Radnici i radnice koji rade u domaćinstvima takođe čine značajan deo evropske radne snage i daju važan doprinos evropskom društvu i ekonomiji. Migranti/kinje koji/e rade u domaćinstvima takođe značajno doprinose ekonomiji i razvoju i u zemljama porekla.

Ipak, rad u domaćinstvima je ekonomski i socijalno potcenjen, a radnice/i u domaćinstvima su veoma ranjive/i i izložene/i potencijalnoj eksploataciji. Mnogima radni odnos nije fomalizovan  i nemaju legalni status boravka ili radnu dozvolu. Njihov loš pravni položaj povezan je sa propustima u nacionalnim zakonodavstvima o radu i zapošljavanju. Zakoni su takvi da čak i radnici u domaćinstvima domaćeg porekla  su potplaćeni, rade prekovremeno i nemaju garantovan odmor. Radnici/e u domaćinstvima neretko su podložni fizičkom, mentalnom i seksualnom zlostavljanju ili uznemiravanju, prinudi, upotrebi sile, ograničenju slobode kretanja, koja uključuje zadržavanje dokumenata, kao i boravku u neadekvatnim ili lošim uslovima stanovanja. Zbog nepoznavanja lokalnog zakonodavstva i propisa ili zbog neznanja jezika, posebno migranti radnice/i u domaćinstvima su retko informisani o svojim pravima ili mogućnostima traženja pomoći i ostvarivanja prava. Ranjivost se povećava kada je njihov boravišni status vezan za jednog poslodavca, i kada im nije dozvoljeno da ga promene. Mnogi su i smešteni kod tog poslodavaca, što povećava njihovu zavisnost. Pored toga, rad u privatnim domaćinstvima retko proveravaju Inspekcije rada ili im je znatno ograničena nadležnost. To radnike/ce u domaćinstvima, u kombinaciji sa mogućim diplomatskim imunitetom poslodavca, čini veoma podložnim eksploataciji i zlostavljanju. Bez kontakata sa spoljnim svetom i radeći u izolaciji, one/i ostaju nevidljive/i radnice/i u Evropi danas, bez pristupa adekvatnim informacijama i pomoći.

Veliki broj identifikovanih i registrovanih žrtava trgovine ljudima u Evropi radi u domaćinstvima. Sektor je prepoznat kao jedan od najpodložnijih na radnu eksploataciju, trgovinu ljudima i prinudni rad, posebno zbog velikog broja (stranih) radnika u ovom sektoru.

Očekuje se da će se ranjivost radnica i radnika u domaćinstvima dodatno povećati u narednim godinama, zbog rastuće decentralizacije u Evropi, i činjenice da se briga o ukućanima sve češće samoorganizuje. Oni kojima su potrebni radnice i radnici u kući, potražiće jeftinije načine da to reše. Na primer, propisi iz domena slobodne razmene usluga u EU nude mogućnost jeftinije organizacije zdravstvene brige i zaštite.

Ratifikacija i primena Konvencije MOR 189 pomoći će u suzbijanju uslova koji dovode do prisilnog rada i trgovine ljudima migranata/kinja radnika/ca u domaćinstvima. Konvencija uređuje rad privatnih agencija za regrutovanje radnika/ca, doprinosi rešavanju problema koji nastaju prilikom vrbovanja migranata/kinja i ima jasne odredbe vezane za zaštitu na radnom mestu. Takođe, Konvencija preporučuje zemljama da sarađuju na bilateralnom, regionalnom i globalnom nivou u cilju jačanja zaštite radnica/ka u domaćinstvima, posebno povodom pitanja koja se tiču sprečavanja prisilnog rada i trgovine ljudima.

Danas podsećamo na ranjivost i  isključenost radnica i radnika u domaćinstvima i ovim pozivamo vlade evropskih zemalja i zemalja u pridruženju da prepoznaju veliki doprinos migranata/kinja svojim društvima i osiguraju prava za radnice i radnike u domaćinstvima. Zato pozivamo vlade da:

  1. Ratifikuju Konvenciju MOR-a 189 i druge relevantne međunarodne pravne instrumente.
  2. Rade na strukturalnom rešenju kako bi se radnicima i radnicama koji rade u domaćinstvima, uključujući i one koji rade u neregulisanom stutusu, omogućili pristup radnim pravima i zaštiti.
  3. Stvore nove zakonske mogućnosti zakonske mogućnosti rada u domaćinstvu, i ukinu sistem „radne vize vezane za jednog poslodavaca“.
  4. Rade na poboljšanju svest svih relevantnih aktera i zajednica u riziku da bi se bolje identifikovale situacije eksploatacije i zlostavljanja prilikom rada u domaćinstvima.
  5. Poboljšaju pristup informacijama i zaštitne mehanizme za radnike i radnice.
  6. Osiguraju obuke za policajce, tužioce i inspektore rada kako bi povećali svoje znanje i razumevanje trgovine ljudima u cilju radne eksploatacije kada su u pitanju radnici i radnice u domaćinstvima.
  7. Podrže samoorganizovane radnike i radnice u međusobnom zagovaranju i osnaživanju.
  8. Osiguraju efikasno sprovođenje zakona i veće sankcionisanje poslodavaca i agencija uključenih u eksploataciju i trgovinu radnicama/ima u domaćinstvima, uključujući proširenje mandata Inspekcija rada.
  9. Uspostave i striktno sprovode propise o agencijama za zapošljavanje postavljanjem jasnih zahteva, praćenjem njihove prakse i izricanjem kazni za nepoštovanje zakona.
  10. Promovišu dalja istraživanja situacija u kojima se nalaze radnice/ci u domaćinstvima, uključujući i načine njihovog regrutovanja.

Ovu izjavu su potpisali:

  1. Adpare (Romania)
  2. ALC (France)
  3. Animus Association (Bulgaria)
  4. Anti-Slavery International (United Kingdom)
  5. Asociación Trabe (Spain)
  6. ASTRA – Anti Trafficking Action (Serbia)
  7. Ban Ying (Germany)
  8. Casa Migrante (The Netherlands)
  9. CoMensha (The Netherlands)
  10. Comité contre l’Esclavage Moderne/CCEM (France)
  11. Different & Equal (Albania)
  12. FAIRWORK (Belgium)
  13. FairWork (The Netherlands)
  14. FILMIS – Filipino Migrants in Solidarity (The Netherlands)
  15. FIZ (Switzerland)
  16. FNV Migrant Domestic Workers Union (The Netherlands)
  17. Focus on Labour Exploitation/FLEX (United Kingdom)
  18. Freedom United (United Kingdom)
  19. Fundació Bayt Al-Thaqafa (Spain)
  20. Fundació Migra Studium (Spain)
  21. Gender Perspectives (Belarus)
  22. Hope Now (Denmark)
  23. Human Resource Development Foundation/HRDF (Turkey)
  24. Indonesian Migrant Workers Union/IMWU (The Netherlands)
  25. Kalayaan (United Kingdom)
  26. KOK (Germany)
  27. La Strada – Foundation against Trafficking in Human Beings and Slavery (Poland)
  28. La Strada Czech Republic
  29. La Strada International
  30. La Strada Moldova
  31. La Strada Ukraine
  32. LEFÖ IBF (Austria)
  33. Migrant Rights Centre Ireland/MRCI
  34. MIGRANTE Den Haag (The Netherlands)
  35. Novi Put (Bosnia and Herzegovina)
  36. OKIA (The Netherlands)
  37. On the Road (Italy)
  38. Open Gate (North Macedonia)
  39. Pag-Asa (Belgium)
  40. Payoke (Belgium)
  41. PICUM, Platform for International Cooperation on Undocumented Migrants (Belgium)
  42. Plan & Go Center (Albania)
  43. Pro Tukipiste (Finland)
  44. Proyecto Esperanza (Spain)
  45. Psycho – Social Centre “Vatra”
  46. SHOP Den Haag (The Netherlands)
  47. SicarCAT (Spain)
  48. Social Changes (Belarus)
  49. Stichting LOS (The Netherlands)
  50. The Voice of Domestic Workers (United Kingdom)
  51. Victim Support Finland

Ovaj poziv pokrenut je u okviru dvogodišnjeg projekta Skriveni na poslu – Rad i seksualno iskorišćavanje i uznemiravanje žena u (privatnoj) sferi rada.

Originalno LSI saopštenje možete naći OVDE!

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Scroll to Top