Facebook Pixel Code

MEĐUNARODNA KONFERENCIJA O TRGOVINI LJUDIMA U CILJU RADNE EKSPLOATACIJE

ASTRA – Akcija protiv trgovine ljudima organizovala je u Beogradu 1. i 2. marta 2012. godine međunarodnuKonferenciju o trgovini ljudima u cilju radne eksploatacije, prvu konferenciju o ovoj temi koja je ikad organizovana u Srbiji. Na konferenciji je bilo reči o pravima radnika, radnoj eksploataciji kao obliku trgovine ljudima i poboljšanju politika u ovoj oblasti, kako u pogledu prevencije, otkrivanja i krivičnog gonjenja počinilaca, tako i u pogledu odgovarajuće identifikacije i tretmana žrtava radne eksploatacije.

Razlog za organizovanje konferencije sa ovom temom leži u činjenici da je radna eksploatacija kao oblik trgovine ljudima u porastu poslednjih nekoliko godina, što pokazuju ne samo podaci ASTRA SOS telefona, već i drugih relevantnih aktera u borbi protiv trgovnine ljudima u Republici Srbiji. Međutim, ovaj porast broja slučajeva nije praćen odgovarajućom reakcijom države, tj. još uvek postoje velike nedoumice i nedostatak znanja o tome šta je radna eksploatacija i na koji način je tretirati i procesuirati, dok programi pomoći i zaštite nisu prilagođeni potrebama nove kategorije korisnika. Uzlazni trend u broju otkrivenih slučajeva radne eksploatacije zabeležen je i u ostatku Evrope.

Beogradska Konferencija o trgovini ljudima u svrhu radne eksploatacije, kao prva konferencija na temu trgovine ljudima u cilju radne eksploatacije u Srbiji, okupila je učesnike iz Srbije, Evrope i Evroazije – predstavnike međunarodnih organizacija, relevantnih sindikata iz Srbije, Ministarstva ekonomije i regionalnog razvoja, Ministarstva rada i socijalne politike, Inspektorata za rad i Nacionalne službe za zapošljavanje, NVO aktiviste iz zemlje i inostranstva, advokate, predstavnike policije i pravosuđa, koji su razgovarali i razmenjivali iskustva o različitim problemima u vezi sa eksploatacijom rada i trgovinom ljudima, i radili na formulisanju preporuka za unapređenje politika u ovoj oblasti.

[ngg_images source=“galleries“ container_ids=“44″ display_type=“photocrati-nextgen_basic_thumbnails“ override_thumbnail_settings=“0″ thumbnail_width=“240″ thumbnail_height=“160″ thumbnail_crop=“1″ images_per_page=“20″ number_of_columns=“0″ ajax_pagination=“0″ show_all_in_lightbox=“0″ use_imagebrowser_effect=“0″ show_slideshow_link=“0″ slideshow_link_text=“[Show slideshow]“ order_by=“sortorder“ order_direction=“ASC“ returns=“included“ maximum_entity_count=“500″]

 Na početku konferencije predstavljeni su rezultati istraživanja javnog mnjenja (reprezentativni uzorak od 2506 punoletnih građana Srbije) i fokus grupa (pet fokus grupa u kojima su odvojeno učestvovali nezaposleni, studenti, zaposleni, predstavnici sindikata i zaposleni u javnom sektoru – državne službe, NSZ, agencija za zapošljavanje ili omladinske zadruge) koja je ASTRA sprovela u oktobru 2011. godine u okviru projekta „Make it Work“ koji finansira Evropska unija u okviru programa „Podrška civilnom društvu.  Ovi rezultati pokazuju da građani Srbije radnu eksploataciju razumeju kao loše uslove rada i nepoštovanje radnog prava u tranzicionoj privredi; kada radnu eksploataciju posmatraju u kontekstu trgovine ljudima, ispitanici je vide kao nešto daleko od njihovih života i njihove stvarnosti, iako u velikom procentu kažu da su i sami primali sumnjive poslovne ponude ili da su njihovi prijatelji, poznanici ili bliske osobe imali iskustvo radne eksploatacije; konačno, uprkos praksi, muškarci se nikako ne percipiraju kao moguće žrtve trgovine ljudima.

O praktičnim aspektima borbe protiv trgovine ljudima u cilju radne eksploatacije govorila je Natalia Hofman iz moskovske kancelarije Međunarodne organizacije rada, Jeroen Beirnaert iz Međunarodne sindikalne konfederacije govorio je ulozi sindikata u suzbijanju trgovine ljudima, dok je Olivera Otašević predstavila ASTRINO iskustvo i praksu u pružanju pomoći žrtvama radne eksploatacje. U sesiji koja je razmatrala pravosudnu praksu u suzbijanju prinudnog rada kao oblika trgovine ljudima, advokati iz Poljske Joanna Dabrowska-Samsel i Ernest Samsel govorili su o svom iskustvu zastupanja žrtava radne eksploatacije, Alovsat Alijev iz Azerbejdžanskog migracionog centra i Zoran Stojkov, advokat iz Beograda govorili su o slučaju „SerbAz“ iz ugla NVO u Srbiji i Azerbejdžanu, dok je Hoang Do Duy, aktivista iz Češke, predstavio slučaj radne eksploatacije na šumskom gazdinstvu u Češkoj. U trećoj sesiji, Klara Skrivankova iz organizacije Anti Slavery UK je govorila o prekograničnoj trgovini ljudima i kako je ona povezana sa velikim sportskim događajima, Victoria Kyzym iz organizacije La Strada Ukrajina govorila je o iskustvu organizacije koja pruža direktnu pomoć žrtvama trgovine ljudima, dok je o izazovima u suzbijanju trgovine ljudima u celom OEBS regionu govorila Astrid Gonterer iz kancelarije OSCE/ODIHR iz Varšave. Moderatori sesija su bili Madis Vainomaa, nezavisni ekspert, Munir Podumljak iz Partnerstva za društveni razvoj iz Hrvatske i Tamara Vukasović iz ASTRE.

 

 Neke od najvažnijih preporuka i zaključaka koje su doneli učesnici Konferencije:

– Trgovina ljudima u cilju radne eksploatacije mora se posmatrati kao najgrublje krešenje ljudskih prava, a ne u kontekstu (ilegalnih) migracija, kriminala ili nepoštovanja radnog prava; u tom smislu neophodan je i adekvatan odgovor države u oblasti krivičnog gonjenja, prevencije i pomoći i zaštite žrtava radne eksploatacije.

– Za uspešnu borbu protiv trgovine ljudima u cilju radne eksploatacije potrebno je izgraditi zajedničku platformu i uključiti što širi krug aktera. Naime, pored relevantih institucija i nevladinih i međunarodnih organizacija kao aktera koji tradicionalno učestvuju u borbi protiv trgovine ljudima u Srbiji, potrebno je povezivanje sa preduzećima, kompanijama i drugim poslodavcima, ali i aktivno angažovanje sindikata, inspekcije rada, agencija za zapošljavanje.

– Neophodna je dodatna obuka kako postojećih aktera, tako i onih koji će tek biti uključeni u suzbijanje trgovine ljudima u cilju radne eksploatacije kako bi se adekvatno reagovalo na specifične karakteristike ovog oblika eksploatacije na svim nivoima i u svim fazama.

– Inspektorat za rad, kao državni organ, treba da doprinese suzbijanju trgovine ljudima u cilju radne eksploatacije kroz pojačanu kontrolu agencija za zapošljavanje i drugih posrednika u zapošljavanju – fizičkih ili pravnih lica, bez obzira na to da li su registrovani za obavljanje ove delatnosti ili ne.

 

– Pored Inspekcije rada, za uspešno suzbijanje trgovine ljudima u cilju radne eksploatacije potrebno je uključiti i druge nadležne inspekcije, pogotovo u onim privrednim granama u kojima se beleži najveći broj slučajeva, a pre svega građevinsku inspekciju.

– Potrebno je poboljšati identifikaciju žrtava trgovine ljudima u cilju radne eksploatacije, što podrazumeva i doslednu primenu relevatnih indikatora (MOR), definisanje procedura koje će omogućiti da primarnu identifikaciju vrši širok krug aktera koji mogu doći u kontakt sa potencijalnim žrtvama, uz uspostavljanje i razvijanje adekvatnih mehanizama podrške i pomoći.

– Žrtvama trgovine ljudima u cilju radne eksploatacije potrebno je obezbediti efikasan i sveobuhvatan sistem podrške, kao i puno poštovanje onih prava koja su im kao žrtvama trgovine ljudima garantovana međunarodnim dokumentima (pravo na informacije, zaštitu privatnosti, pristup pravnoj, medicinskoj i psihološkoj pomoći, pristup uslugama prevođenja itd.).

– Potrebno je unaprediti postojeće programe podrške žrtvama trgovine ljudima imajući u vidu da trenutni kapaciteti nisu dovoljni da odgovore na potrebe velikog broja žrtava koji je karakterističan za slučajeve radne eksploatacije i da ne obezbeđuju adekvatne vrste pomoći koji je ovim žrtvama potreban, posebno imajući u vidu da se prevashodno radi o odraslim muškarcima.

– U borbu protiv trgovine ljudima u cilju radne eksploatacije potrebno je uključiti i institucije nadležne za suzbijanje korupcije i pranja novca, a istragu usmeriti i na investitore, ugovarače posla, posrednike u zapošljavanju, podizvođače i sve ostale koji se nalaze u „lancu nabavke“.

– Za uspešno i efikasno prepoznavanje i procesuiranje slučajeva trgovine ljudima u cilju radne eksploatacije, neophodno je obezbediti visok nivo političke volje kao znak stvarne rešenosti društva da se stane na put ovom obliku kriminala.

– U svim slučajevima trgovine ljudima u cilju radne eksploatacije potrebno je sprovesti finasijske istrage kojima će biti ispraćeni tokovi novca, kako bi se sprečilo da novac stečen kroz trgovinu ljudima bude uveden u legalne tokove kroz proces privatizacije, investicije i sl.

– U oblasti prevencije trgovine ljudima u cilju radne eksploatacije, potrebno je sprovesti brojne aktivnosti, kako na nivou tržišta rada, tako i na individualnom nivou, u cilju promocije sigurnih radnih migracija i uz aktivno učešće relevantih državnih organa, nevladinih organizacija, sindikata, različitih inicijativa koje pokreću sami radnici itd.

– Trgovina ljudima u cilju radne eksploatacije se mora prepoznati kao problem koji proizilazi iz stanja na tržištu rada i koji ne pogađa samo jednu privrednu granu. U tom smislu, neophodno je graditi i podsticati takvo tržište rada na kome će se dosledno primenjivati propisi iz oblasti radnog prava, uz zanemarljiv udeo rada na crno.

– U slučajevima trgovine ljudima u cilju radne eksploatacije sa međunarodnim elementima, nužna je brza i efikasna saradnja državnih organa u svim državama u pitanju, imajući pri tom u vidu i međunarodne obaveze koje proizilaze iz Konvencije Saveta Evrope za borbu protiv trgovine ljudima i ostale međunarodne dokumente.

Konferencija o trgovini ljudima u svrhu radne eksploatacije je organizovana u okviru projekta „Make it work – fighting trafficking and exploitation of workers“ koji finansira Evropska unija u okviru programa „Podrška civilnom društvu“.

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Scroll to Top