U proteklih pet godina u Srbiji je usvojeno nekoliko zakonskih promena relevantnih za borbu protiv trgovine ljudima. Međutim, potrebno je preduzeti dalje korake kako bi se osigurao efikasan pristup žrtvama pravdi i pravnim lekovima, navodi telo Saveta Evrope za borbu protiv trgovine ljudima GRETA u novom izveštaju objavljenom 16. juna 2023.
Izveštaj pozdravlja korake koje su srpske vlasti preduzele na razvoju zakonodavnog okvira za borbu protiv trgovine ljudima. To uključuje uvođenje u Zakon o strancima perioda oporavka i razmišljanja i dozvole za privremeni boravak po humanitarnim osnovama za žrtve trgovine ljudima, kao i odredbe koje se odnose na žrtve trgovine ljudima u Zakon o zdravstvenoj zaštiti i Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći. Još jedan pozitivan pomak je uspostavljanje Nacionalnog izvestioca za trgovinu ljudima, funkcije koju treba da obavlja ombudsman.
Međutim, u izveštaju se naglašava da su potrebni dalji koraci kako bi se žrtvama trgovine ljudima obezbedio bolji pristup pravdi i efikasnim pravnim lekovima. Posebno, advokati koji zastupaju žrtve trgovine ljudima treba da budu informidani o problemima trgovine ljudima, a troškove pravne pomoći i pravne pomoći koju pružaju nevladine organizacije trebalo bi da nadoknadi država.
Pristup žrtava naknadi štete je i dalje redak, i stoga GRETA poziva vlasti da obezbede da žrtve trgovine ljudima budu sistematski informisane o svom pravu na odštetu, kako bi u potpunosti iskoristile zakone o oduzimanju imovine od počinilaca i ostvarile obeštećenje za žrtve. Vlasti takođe treba da uspostave bez daljeg odlaganja državnu šemu obeštećenja (Fond za kompenzaviju) koja bi bila dostupna žrtvama trgovine ljudima.
Pozdravljajući postojanje specijalizovanih istražitelja i tužilaca koji rade na slučajevima trgovine ljudima, GRETA napominje da se takvi slučajevi često prekvalifikovaju u lakša krivična dela, i da žrtve nisu uvek obaveštene kada se sklopi sporazum o priznanju krivice. GRETA apeluje na srpske vlasti da osnaže odgovor krivičnog pravosuđa na trgovinu ljudima, tako što će obezbediti da se krivična dela trgovine ljudima istražuju proaktivno i blagovremeno, i da dovedu do delotvornih, srazmernih i odvraćajućih sankcija za osuđene.
Konstatujući porast broja radnika migranata u Srbiji i izveštaje o radnoj eksploataciji na gradilištima koja zapošljavaju takve radnike, GRETA poziva srpske vlasti da intenziviraju napore u sprečavanju i borbi protiv trgovine ljudima u svrhu radne eksploatacije. Ovo bi trebalo da uključi korake u svrhu jačanja kapaciteta inspektora rada da proaktivno i temeljno istraže navode o trgovini ljudima u koje su uključeni strani radnici, kako bi se osiguralo da žrtve trgovine među njima budu identifikovane na vreme i da im se ponudi odgovarajuća pomoć.
Štaviše, GRETA traži od srpskih vlasti da posvete veću pažnju identifikaciji žrtava trgovine među migrantima i tražiocima azila, kao i da obezbede dovoljno osoblja i resursa Centru za zaštitu žrtava trgovine ljudima koji bi omogućili blagovremenu identifikaciju žrtava trgovine ljudima.
Pozdravljajući ponovno otvaranje skloništa za hitne slučajeve za žrtve trgovine ljudima, izveštaj napominje da još uvek nema skloništa za muške žrtve. GRETA apeluje na srpske vlasti da poboljšaju pomoć žrtvama trgovine ljudima, uključujući izdvajanje adekvatnih sredstava za usluge koje pružaju specijalizovane nevladine organizacije.
Srbija ostaje prvenstveno zemlja porekla žrtava trgovine ljudima, ali je u izvesnoj meri i zemlja odredišta i tranzita. Prema statističkim podacima srpskih vlasti, u periodu 2017-2022. godine bilo je ukupno 320 zvanično identifikovanih žrtava trgovine ljudima (250 žena i 70 muškaraca, uključujući 150 dece). Pored toga, bilo je 367 pretpostavljenih žrtava trgovine ljudima. Većina žrtava su bile žene, a skoro polovina deca. Iako je seksualna eksploatacija ostala preovlađujući oblik eksploatacije, identifikovani su i slučajevi trgovine ljudima u svrhu radne eksploatacije, prisilnog prosjačenja i prisilnog kriminala.
Grupa eksperata za borbu protiv trgovine ljudima (GRETA) je nezavisno telo koje prati na koji način zemlje primenjuju Konvenciju Saveta Evrope o borbi protiv trgovine ljudima. Konvencija obavezuje svih 46 država članica Saveta Evrope, kao i države nečlanice Belorusiju i Izrael.
- Vest je preuzeta sa sajta Saveta Evrope.